O trudnoći

carmen · O trudnoći

Trajanje trudnoće

Normalna trudnoća traje u prosjeku, računajući od prvog dana zadnje menstruacije, 288 dana ili 40 tjedana ili 10 lunarnih mjeseci ili 9 kalendarskih mjeseci plus 7 dana. Oko 7% trudnica rađa uranjeno, prije kraja 37.0 tjedna trudnoće, oko 80% rađa u toku ili uoči samoga roka, a oko 14% trudnica rađa nakon izračunatog termina. U stvarnosti, tih 14% je samo oko 4-5%, jer mnoge trudnice zanesu sa zakašnjelom ovulacijom, pa im je termin poroda kasniji.

Podioba djece prema trajanju trudnoće i prema težini u suvremenoj je perinatalnoj medicini ovakva:

pobačaj je prije 23. tjedna trudnoće,

ekstremna nedonošenost je s 23-28 tjedana,

rana nedonošenost je s 29-32 tjedna,

kasna nedonošenost je s 33-37 tjedana

donošenost je s 38-42 tjedna i

prenošenost nakon 42 tjedna.

Dijete rođeno s 500-999 grama je ekstremno niske težine, s 1000-1499 grama vrlo niske težine, s 1500-2499 grama niske težine, a s 2500 i više grama normalne težine. Težina novorođenčeta ponajprije ovisi o trajanju trudnoće, ali i o komplikacijama trudnoće te prehrani majke u trudnoći.

Računanje termina poroda
Termin poroda može se izračunati na tri načina:

- najsigurnije je ako je poznato vrijeme ovulacije. Tada se poznatom datumu ovulacije doda 9 mjeseci i odbije 7 dana. Primjer:

ako je dokazana ovulacija ili izolirani spolni snošaj bio 20. VII 2000., termin je 13. IV 2001.

- Dosta je vjerodostojno računanje na temelju prvog dana zadnje menstruacije. Tom se datumu doda 9 mjeseci i još sedam dana. Primjer:

ako je zadnja menstruacija počela 6. VII 2000., termin je 13. IV 2001.

- Najmanje je točno računanje na temelju prvog osjeta micanja čeda. U trudnice koja prvi put osjeća micanje čeda dodaje se 4 i pol mjeseca, a u trudnice koja sa micanjem čeda već ima iskustva, dodaje se 5 mjeseci. Primjer:

ako je trudnica prvi osjet micanja čeda zabilježila 15. I 2000., termin za prvorotkinju je oko 30. V 2000., a za drugo- i višerotkinju oko 15. IV 2000

Ultrazvučni pregled
Prvih 20 tjedana, kad ne postoje individualne razlike u rastu djeteta, izvodi se ultrazvučni pregled: na temelju dobivenih vrijednosti duljine zametka prvih 10 tjedana trudnoće, ili veličine glavice ploda između 14. i 20. tjedna trudnoće može se pretpostaviti dob trudnoće.

Rast i razvoj ploda
Radi lakšeg pamćenja dužine i težine ploda u pojedinim mjesecima trudnoće rabi se mnemotehnička formula po kojoj je duljina zametka u centimetrima na kraju 3. do 5. lunarnog mjeseca jednaka kvadratu broja mjeseca (9, 16 i 25 cm), a na kraju 6. do 10. lunarnog mjeseca, broju mjeseca pomnoženom s 5 (30, 35, 40, 45 i 50 cm)

Tjelesna težina u trudnoći

Prirast težine u trudnoći usko je vezan s prehranom majke, a jedno i drugo s težinom novorođenčeta. Mnogo je studija pokazalo da trudnice s prekomjernim porastom težine rađaju znakovito težu djecu od onih s normalnim prirastom težine, a posebice u odnosu na one s nedovoljnim prirastom težine. Od 13. tjedna trudnoće posteljica izlučuje sve veće količine humanog placentnog laktogena, hormona koji sprečava korištenje glukoze i potiče oslobađanje masti. Stoga se u trudnice pojačano luči inzulin koji dovodi do sniženja razine glukoze u krvi i osjećaja gladi. Zato prekomjerna prehrana i prirast tjelesne težine obično počinju nakon 13. tjedna trudnoće.

Prirast težine mora biti takav da ne dovede do komplikacija trudnoće (npr. EPH gestoza ) i da rezultira rođenjem djeteta normalne težine, koja je kod nas oko 3.500 g. Razni autori navode normalnim prirast težine od 11 do 12 kg kod normalno uhranjene žene, a kod nas on iznosi u prosjeku 13 kg. Prirast je češće manji u inače pothranjenih žena, a veći u preuhranjenih žena. Dijete za svoj rast i razvoj u maternici treba određeni dodatni broj kalorija, koji ne ovisi ili neznatno ovisi o stanju uhranjenosti majke prije trudnoće. Trudnoća nije razdoblje života za korekciju stanja uhranjenosti žene, jer dijete u maternici zahtjeva svoje, ni previše, ni premalo. Zato se u trudnoći preporuča već navedeni prirast težine od oko 12 do 13 kg. Prva tri mjeseca ili 14 tjedana prirast će biti minimalan, tek nešto iznad 1 kg. Od tada, pa sve do kraja 36. tjedna, tjedni prirast treba iznositi oko 500 g ili 2 kg mjesečno, a u zadnjem mjesecu trudnoće tek nešto iznad 1 kg.

Nakon poroda će se već za nekoliko dana smanjiti nakupljena težina; pri rađanju su izašli plod, posteljica i plodna voda (oko 5 kg), babinjača će izmokriti oko 1,5 kg izvantjelesne tekućine, krv se vraća na normalni volumen, a maternica se za 2-3 tjedna vraća na svoju normalnu težinu. Preostaje oko 3 kg "pričuvne" masti, koju će dojilja u slijedećih nekoliko mjeseci potrošiti za stvaranje mlijeka i dojenje.

Ako tijekom dojenja žena nastavi prekomjerno jesti, neće samo potrošiti stvorenu pričuvu, nego je može i povećati. Mnoge će se žene, tijekom 10-15 godina reprodukcije, "uz pomoć" dvije-tri trudnoće, na taj način udebljati za 10-15 kg.

Prehrana trudnice
Prehranu trudnice treba promatrati s gledišta količine (kvantitativni aspekt) i gledišta kvalitete (kvalitativni aspekt).

Većina trudnica tijekom trudnoće smanjuje aktivnost, više se odmara, okolina je više pazi.Zato je općenita preporuka eksperata Svjetske zdravstvene organizacije i Američkog ureda za hranu i lijekove da žena koja je u trudnoći zadržala istu aktivnost treba dnevno dodatnih 200 kcal. (80 g polubijelog kruha ili 3 dcl punomasnog ili 6 dcl obranog mlijeka ili 4 srednje velike jabuke, kruške, naranče ili 30 dkg banana ili 35 g mliječne čokolade ili 70 g marmelade).

Svakodnevnim jutarnjim vaganjem trudnica će lako kontrolirati koliko je prethodnog dana pojela.

Budući da u trudnoći postoji pojačan apetit (zbog pojačanog lučenja inzulina), glad treba utažiti, pa se dnevna prehrana mora sastojati od više manjih obroka.

Većina trudnica treba oko 2300 kcal na dan. Od toga 250 kcal trebaju biti bjelančevine (oko gram na kilogram težine), a ostatak od oko 2000 kcal treba podmiriti jednom trećinom mastima i dvije trećine ugljikohidratima (škrobnim namirnicama).

Ako trudnica miruje ili leži u krevetu, a tome će biti podvrgnuto oko petine svih trudnica, njezina se kalorijska potreba smanjuje. Takvoj je trudnici dnevno dovoljno oko 1800 kcal. I ovdje je jutarnje vaganje najbolji pokazatelj prehrane.

U pogledu kvalitete prehrane u trudnoći je nešto povećana potreba vitamina i minerala . Uobičajena dnevna prehrana sadržava dovoljnu količinu svih vitamina i minerala, pa tijekom trudnoće nisu potrebne dodatne količine. Iznimka je željezo, jer žene često počinju trudnoću manjkom željeza, te vitamin C u zimskim i ranim proljetnim mjesecima. u trudnoći se zato preporučuje profilaktičko davanje tableta željeza, u kombinaciji s multivitaminskim preparatima.

Pregledi i nadzor trudnoće
Najbolje, "idealno" je kad se prvi liječnički pregled obavi prije početka trudnoće, kao tzv. nulti ili prekoncepcijski pregled. na tom se pregledu još prije trudnoće mogu otkriti čimbenici ugroženosti i neke bolesti, uključiti dodatni pregledi koji u trudnoći nisu dopušteni (npr. rendgenska dijagnostika). Još prije trudnoće mogu se otkriti i liječiti npr. infekcije rodnice i vrata maternice, neke anatomske promjene maternice, infekcije mokraće, povišeni krvni tlak, šećerna bolest i dr. To se postiže razgovorom sa trudnicom, uzimanjem tzv. amneze: o bolestima u obitelji, dosadašnjem životu i - što je posebice važno - o dosadašnjoj reprodukciji. U dosadašnju reprodukciju pripada početak prve menstruacije, menstruacijski ciklus (28 ili manje ili više dana), bolnost menstruacija, preboljele bolesti genitalnih organa (upale, ranice itd.), prijašnja neplodnost, broj i ishod prijašnjih trudnoća, uključujući njihovo trajanje, težinu i duljinu djeteta te eventualne komplikacije.

Ako nije obavljen prekoncepcijski pregled, što je na žalost uobičajeno, podrobno ispitivanje trudnice valja obaviti na prvom pregledu.

Tijekom trudnoće potrebno je obaviti 9 pregleda, 2 u prvom, tri u drugom i 4 u trećem tromjesečju. Razmaci pregleda u prvom i drugom tromjesečju su mjesec dana, a u trećem tri tjedna, pa dva tjedna.

Preporučuje se slijedeći raspored koji je tek okvirni:

1. pregled s 8-12 tjedana,

2. pregled s 16 tjedana,

3. pregled s 20 tjedana,

4. pregled s 24 tjedana,

5. pregled s 28 tjedana,

6. pregled s 31 tjedana,

7. pregled s 34 tjedana,

8. pregled s 37 tjedana,

9. pregled s 39 tjedana.

Na prvom pregledu obavlja se, što je posebice važno, probiranje ugroženih trudnoća. Određuje se krvna grupa i Rh faktor, krvna slika, kompletni pregled mokraće, te urinokultura ako je potrebno. Istražuje se vaginalni iscjedak, uzme Papa-test. Planira se prehrana u trudnoći, pregled zubi, eventualno genetsko savjetovanje, te higijenske mjere i aktivnosti. Određuju se, ako treba, i dodatne pretrage. Već pri prvom pregledu utvrđuje se život ploda bilježenjem kucanja čedinjeg srca (KČS), a može i ultrazvučnim pregledom. Pri svim kasnijim pregledima treba izmjeriti krvni tlak, tjelesnu težinu, bjelančevine u mokrači, te poslušati KČS i izmjeriti visinu dna maternice.

Ultrazvučni pregledi su nužni i obvezatni sa 16-18 tjedana te ponovo nakon 34. tjedna. Češći pregledi ultrazvukom, a i klinički pregledi, obavljaju se ako se za to pokaže potreba.

Funkcije posteljice

Posteljica je fetalni organ, kojim dijete iz majke dobiva kisik i sve hranjive tvari, potrebne za život stanica i rast. Posteljicom dijete u majčin krvotok izlučuje sve otpadne tvari svog metabolizma, stvara velike količine novih hormona koje preplavljuju majčin organizam i omogućuju održavanje trudnoće. Te se funkcije nazivaju dišna (respiratorna), hranidbena (nutritivna), izlučna (ekskretorna) i hormonska. Osim toga, posteljica je i imunosna prepreka za ulazak stranih tijela (antigena) u krvotok ploda (imunosna funkcija).

Rast posteljice približno je jednakomjeran, oko 100 grama na mjesec, sve do 36. tjedna. Tada u posteljici počinju promjene koje ograničavaju i njezin rast i rast djeteta.

Promjene majčina organizma
Promjene majčina organizma mnogostruke su i dalekosežne. One omogućuju rast i razvoj ploda, njegovo zadržavanje u maternici i zatim - kad za to dođe vrijeme - njegov izgon iz maternice u novi svijet. Promjene se očituju kao promjene maternice i spolnih organa, kao promjene ostalih organa i tkiva, te kao hormonske promjene.

Hormonske promjene
Središnju hormonsku funkciju u trudnoći preuzima posteljica. Posteljica stvara hormone koji prelaze u majčinu krv i preplavljuju majčin organizam. Od hormona koji se iznova stvaraju treba napomenuti humani korionski gonadotropin i humani placentni laktogen, a od prije postojećih hormona esrogene i progesterone. Zajedničko je djelovanje svih hormona da omogućuju rast maternice i ujedno je drže "smirenom", da dovode do zadržavanja manjih količina vode u organizmu, da ubrzavaju rad srca, povećavaju volumen krvi i prokrvljenost, pojačavaju funkciju bubrega, mijenjaju mliječnu žlijezdu i pripremaju je za dojenje. Hormonska sekrecija omogućava karakteristične promjene organizma trudnice, bez kojih trudnoća ne bi bila moguća. I druge endokrilne žlijezde djeluju umjereno pojačano. Treba naglasiti promjene lučenja hipofize, točnije sekreciju prolaktina i oksitocina. Oba su hormona bitna u proizvodnji mlijeka.

Promjene maternice i spolnih organa
Maternica je organ koji se u trudnoći najviše mijenja, posebno njezin trup. Trup maternice koji je izvan trudnoće dugačak oko 5 cm, na kraju trudnoće doseže duljinu od oko 35 cm. Težina joj se povećava od oko 50 grama na 1 kg. Te su promjene moguće zbog rasta i promjena mišića maternice, koji su sposobni za snažne kontrakcijske trudove, ali tek u određeno vrijeme. Do tog trenutka mišići miruju, a vrat maternice čuva da sadržaj (plod, plodna voda, posteljica) ne izađe prije vremena.

Dojka je spolni organ koji u trudnoći također doživljava velike promjene. Nakon završenog puberteta dojka je građena od žljezdanog, vezivnog i masnog tkiva. Tek u trudnoći, pod utjecajem velikih količina estrogena, progesterona, humana placentnog laktogena i prolaktina buja žljezdani epitel, te se mliječna žlijezda konačno formira i priprema za dojenje. Osim bujanja žljezdanog epitela u potkožnom se tkivu nakuplja dodatna mast.

Tjelesne promjene
Tjelesne promjene u smislu izgleda trudnice počinju već u drugom tromjesečju, izraženije su u trećem tromjesečju, posebice u zadnja dva mjeseca trudnoće. Koža se mijenja u smislu pojačane pigmentacije bradavica dojki, smeđe crteizmeđu pupka i stidne kosti, a na licu trudnice mogu se pojaviti smeđe pjege. Kod nekih se trudnica pojave i sitni madeži paukova izgleda; sve te promjene nestaju nakon trudnoće. Nakupljanje masnog tkiva ima karakteristična mjesta: dojke, nadlaktice, natkoljenice, pojas i stražnjica. Pod djelovanjem estrogena u potkožnom se tkivu zadržava sol i na sebe navlači vodu. Kod zdrave trudnice se na kraju trudnoće nakupi oko 1,5 litara vode, što se zbog otežanog otjecanja krvi iz nogu očituje kao otok u području stopala, gležnja i potkoljenica, ali i šaka i podlaktica. Povećana maternica pritišće na vene male zdjelice, pa nastaje zastoj krvi u venama nogu. Pri stajanju trudnice mogu se pojaviti kao prst debele proširene krvne žile na natkoljenici i u području stidnice. Probavni je sustav lijeniji nego prije trudnoće, a živčani sustav pokazuje labilnost.

Prehrana i bolesti trudnice
Prekomjerna prehrana trudnice koja će proizvesti prekomjerni porast težine, što je kod nas 17 kg i više, dovest će do prekomjernog rasta djeteta. Dijete može biti toliko veliko da postaje mehaničkom zaprekom u porodu, pa će porod češće biti produljen i težak

Glede bolesti majke, iskustvo je da trudnice s prekomjernim porastom težine češće obole od EPH gestoze , koje opet mogu dovesti do teških komplikacija u majki, a i djeca su ugroženija. Liječenje se sastoji u mirovanju i u dijetnoj prehrani, a često je potreban primitak u bolnicu. Druga bolest povezana s prekomjernom prehranom trudnice je tzv. gestacijski dijabetes (dijabetes zbog trudnoće). Te trudnice nemaju pravu šećernu bolest i obično im ne treba davati inzulin. Međutim, djeca su im velika i sklona brojnim komplikacijama u trudnoći i nakon rođenja.

Nedovoljna prehrana trudnice, koja se očituje nedovoljnim prirastom težine, što je kod nas manje od 8 kg, može dovesti do usporenog rasta djeteta. Takva su djeca ugroženija i često imaju nedostatak kisika. I ta su djeca sklonija novorođenačkim komplikacijama.

Razvoj trudnoće te rast i razvoj djeteta uvjetovani su brojnim prirodnim čimbenicima, na koje medicina može vrlo ograničeno djelovati. Ipak, prehrana majke je prirodni čimbenik, koji liječniku i samoj trudnici omogućuje regulaciju razvoja trudnoće, te rasta i razvoja djeteta.

Aktivnosti u trudnoći
Odmaranje. Tjelesna aktivnost

Trudnoća nije razdoblje života za pojačanu tjelesnu aktivnost. Trudnoj je ženi potrebno dovoljno tjelesnog i duševnog odmora. Zato i radna zakonodavstva u razvijenim državama trudnice oslobađaju od težeg tjelesnog rada. Trudnici je dnevno nužno 8 sati spavanja, 8 sati može obavljati lagani posao, a 8 sati odmarati, raditi lakše kućanske poslove, čuvati djecu i šetati.

Športske aktivnosti
Ako se trudnica prije trudnoće bavila nekim športom, to može nastaviti prvu polovicu trudnoće ili čak i prva dva tromjesečja trudnoće. Neke su športske aktivnosti u trudnoći zabranjene; ronjenje, padobranstvo, alpinizam i alpsko skijanje, vježbe na spravama, atletske discipline, nogomet, borilački športovi, dizanje utega. Sve ostale športske aktivnosti se dopuštaju u prvoj polovici trudnoće, ali bez postizanja natjecateljskih rezultata. Za zadnje tromjesečje dopušta se jedino pješačenje i umjereno plivanje.

Spolni život
Spolni život u trudnoći nije zabranjen. On je dopušten samo zdravim trudnicama, a zabranjen je onima sa znakovima prijetećeg pobaćaja ili uranjenog poroda, ili onima s drugim oblicima poremećene trudnoće. Spolni snošaj ne smije biti dugotrajan, a ne preporučuje se ni svakodnevno obavljanje.

Pušenje
Pušenje nije zdrava navika. Pušači (i pušačice) češće obolijevaju od raka pluća, od povišenog krvnog tlaka, od bolesti krvnih žila, uključujući infarkt srca. U trudnoći pušenje ima nepovoljan učinak na dijete: u pušačica su dva do tri puta češći uranjeni porodi i rađanje pothranjenog djeteta (nedonoščadi). Ako trudnica ne može ostaviti pušenje, neka smanji na manje od pet cigareta na dan!

Alkohol
Ako se dugotrajno i prekomjerno uživa, može u trudnoći proizvesti tzv. fetalni alkoholni sindrom: može se roditi dijete smanjene težine, s karakterističnim izrazom lica, ali i mikrocefalijom i duševnom retardacijom. Međutim, nije vjerojatno da povremeno popijene male količine alkohola (1 dcl vina, 2 dcl piva) djeluju štetno na dijete.