| Archive for Baby.org Kutak za mame i bebe |
| sara_d |
Samopregled dojkeSamopregled dojkeRak dojke je najčešći zloćudni tumor žena u svijetu. U Hrvatskoj svake godine od raka dojke oboli oko 2300 žena, a umire preko 800 žena. Kako uspjeh liječenja značajno raste sa ranim otkrivanjem, potrebno je redovito kontrolirati grudi. Samopregled dojke zbog svoje jednostavnosti i široke primjenjivosti predstavlja ključ u tom procesu. Svaka žena bi trebala početi sa samopregledom dojki već u dvadesetim godinama života. Ukoliko ga provodi redovito, najveći dobitak biti će što će svoje dojke upoznati vrlo rano, te na taj način i vrlo rano zamijetiti promjene koje se u njima javljaju. Svrha samopregleda je da naučite građu svojih dojki. Poznavanje njihovog oblika , veličine i građe, omogućit će vam da u budućnosti primijetite svaku promjenu u samom početku i tako poduzmete daljnje korake na vrijeme. Način izvođenja Samopregled dojke se provodi jednom mjesečno, otprilike u isto vrijeme svaki mjesec. Žene sa urednim menstrualnim ciklusom trebali bi obaviti pregled između 5 i 10 dana ciklusa, zato što je to točka u ciklusu kad su grudi najmanje osjetljive. Žene sa neredovitim menstruacijama, trudnice i žene u postmenopauzi mogu odabrati bilo koji dan u mjesecu i ponavljati pregled svaki mjesec u istom terminu. Postoje dva osnovna koraka u samopregledu dojki: prvo gledate, a potom dodirujete. Vizualni pregled Tijekom prvog dijela samopregleda, stanite ispred ogledala, stavite ruke na bokove i promatrajte svoje grudi. Uspoređujte obje dojke i obratite pozornost na veličinu, oblik, konture (obje dojke trebaju biti simetrične, bradavice na istoj visini), izbočine i udubljenja, izgled i boja kože, uvučenost ili iscjedak iz bradavica. Nastavite vizualni pregled sa rukama spuštenim uz bokove, te na kraju sa rukama podignutim iznad glave. Bilo kakva različitost između dvije dojke upozorava da obratite posebnu pažnju na to područje kod drugog dijela samopregleda. Palpacija (dodirivanje) dojki Prva stvar koju morate odlučiti je redoslijed kojim ćete obaviti ovaj dio pregleda, a svakako morate obuhvatiti: dojku, područje između dojke i pazuha, te područje pazuha. * Legnite na leđa i stavite desnu ruku iza glave. Ovaj dio pregleda se izvodi ležeći, zbog toga što se u ležećem položaju tkivo dojke rasporedi jednoliko preko prsnog koša i postane tanko koliko je to moguće. Na taj način olakšava se pregled i palpacija cjelokupnog tkiva. * Upotrijebite vrške prstiju srednja tri prsta lijeve ruke kako bi potražili bilo kakvu kvržicu u desnoj dojci. Malim kružnim pokretima koji se preklapaju pretražite čitavu dojku * Upotrijebite tri različite jačine pritiska kod pregleda. Lagani pritisak je potreban da bi se pregledalo tkivo najbliže koži, srednja jačina pritiska za pregled tkiva u sredini dojke, te čvrsti pritisak kako bi pregledali tkivo najbliže prsnom košu i rebrima. Upotrijebite sve tri jačine pritiska na svakoj pojedinoj regiji dojke prije nego pređete dalje. * Pretražite čitavu dojku koristeći male kružne pokrete odozgo prema dolje i obratno, počevši od graničnog područja prema pazušnoj jami, pa sve do prsne kosti. * Ponovite čitav postupak sa drugom dojkom * Potom sjednite ili ustanite i opipajte pazušne jame na obje strane, tako da malo podignete ruku kako bi omogućili jednostavnu palpaciju suprotnom rukom. Na što treba obratiti pažnju? Svrha samopregleda dojke nije da se zabrinete zbog svake i najmanje abnormalnosti koju otkrijete, nego da se upoznate sa građom i izgledom Vaših grudi. Nastojte se prisjetiti da tražite promjene, pa je zbog toga važno znati kako su grudi uvijek izgledale kako bi mogli uočiti promjene. Evo što se pregledom može naći: * Osjetljive, kvrgave dojke - dio normalnog menstrualnog ciklusa u kojem zbog zadržavanja vode dolazi do oticanja. * Obje dojke ispunjene sitnim kvržicama i zrnate građe - ako se takva građa nađe u obje dojke u području oko bradavica i gornjim dijelovima dojke, može se raditi o fibrocističnoj bolesti, što je dobroćudno stanje. * Okruglasta kvrga u dojci, koja se može pritiskom stanjiti - može se raditi o cisti (vrećica ispunjena tekućinom) koja može biti razne veličine. Najčešće se javlja u žena između 35-50 godine i povećava se sa približavanjem menopauzi. U pravilu su dobroćudne promjene. * Čvrsta, okrugla kvržica (poput loptice) koja se može micati - može se raditi o fibroadenomu, dobroćudnom i bezbolnom tumoru građenom pretežno od vezivnog tkiva. Veličina im može varirati do više centimetara, a najčešće se javljaju u žena u ranim dvadesetim godinama. * Čvrsta kvržica koja se NE može micati - čvrsta kvržica, nepravilne površine. Pokušajte ustanoviti da li ostaje iste veličine tijekom menstrualnog ciklusa. Pokušajte ju micati u odnosu na okolno tkivo. Ukoliko je nešto od navedenog točno, može se raditi o raku dojke, pa se potrebno odmah javiti liječniku zbog dodatnih pretraga. * Iscjedak ili uvlačenje bradavice - ustrajni iscjedak (bistar ili sukrvav) iz bradavice može biti znak raka dojke. Uvlačenje bradavice također može biti jedan od znakova raka. Kada treba nešto poduzeti? Ako pronađete bilo koju od gore navedenih abnormalnosti u dojci (osim normalne otečenosti i kvrgavosti grudiju tijekom menstrualnog ciklusa), odmah se javite svom liječniku kako bi vas uputio na dodatne pretrage. Iako je dio navedenih promjena u dojci dobroćudan, ništa nije 100% sigurno, pa je bolje reagirati na vrijeme. Prvi sljedeći korak koji ćete morati poduzeti biti će ultrazvučni pregled dojke i/ili mamografija, kako bi se odredila vrsta i veličina promjene. Ukoliko nalaz bude sumnjiv na zloćudnu bolest, liječnik će vam savjetovati citopunkciju promjene (izvlačenje sadržaja promjene tankom iglom i pregled stanica pod mikroskopom) kako bi se postavila točnija dijagnoza. Ukoliko to nije moguće, bit će potrebno učiniti biopsiju promjene (kirurško odstranjenje tkiva) i patohistološku pretragu. Daljnji koraci u liječenju ovise o nalazima ovih pretraga. http://www.plivazdravlje.hr/ |