Brusnica

Azra · Postano: sub sij 12, 2008 1:06 pm Naslov: Brusnica

Brusnice spadaju u bobičasto voće koje potječu iz Sjeverne Amerike. Brusnicu su koristili starosjedioci kao lijek za mnoga stanja između ostaloga i za upalu mjehura.
Sastav :

vitamini (vitamin A, vitamin C, kalij), biljna vlakna, minerali, bioflavonoidi (kvercetin), antioksidansi.

Djelovanje :

Imaju snano antioksidativno djelovanje, antibakterijsko djelovanje, antifungicidno djelovanje, antikancerogeno djelovanje, kod upala mokraćnih puteva.
U posljednje vrijeme je popularan sok od brusnice a moe se konzumirati i svje

Neeljena djelovanja :

ako se koristi u propisanim količinama nema neeljenih djelovanja.

Brusnice su, nutricionistički gledano, posebni plodovi bogati različitim zatitnim tvarima, uz klasične vitamine i minerale i druge hranjive sastojke (vitamin A, vitamin C, kalij i biljna vlakna). U njima su okriveni brojni bioflavonoidi (npr. quercetin) koji imaju snano antioksidativno djelovanje, čime smanjuju rizik oboljevanja od različitih karcinoma (posebno se spominju rak dojke i rak debelog crijeva). U laboratorijskim eksperimentima na ivotinjama, brusnice su svojim bioflavonoidima ne samo spriječavale rast stanica raka, već i njihovo metastaziranje. Antioksidansi osim toga pomau i pri prevenciji određenih faktora koji potiču nastanak kardiovaskularne bolesti.
Hipurična kiselina, koja se također nalazi u brusnicama, predstavlja prirodni antibiotik, tako da se brusnicama pridodaju ne samo antibakterijska, već i antifungalna (protiv gljivica) svojstva. Antocianini i proantocianidi iz brusnica, osim antikancerogenog djelovanja, pomau i pri obnovi stanica koje su odgovorne za vid. Brusnice uz sve to, djeluju i na sniavanje glukoze u krvi, to je jako korisno za dijabetičare.
Najvanija stanja kod kojih se preporuča svakodnevna upotreba tih izuzetnih plodova jest u svakom slučaju upala mokraćnih puteva, budući da flavonoidi iz brusnica imaju posebno antibakterijsko djelovanje upravo u tom djelu tijela, zahvaljujući posebnim receptorima kojima se one tu veu.
Istraivanja su pokazala da sastojci iz brusnica unitavaju i Helicobacter pylori, koji je u najvećem postotku uzročnik čira na elucu.
Osim toga, brusnice unitavaju i bakterije koje su naseljene u ustima i koje inače vremenom dovode do raznih bolesti zubiju i zubnog mesa.

_________________
Iman 12.05.2005

ivana_sa · Postano: sub sij 12, 2008 5:57 pm Naslov:

Mi volimo brusnice i svaki dan pijemo čaj od brusnica!
_________________
Denis&Zara

Hena · Postano: ned sij 13, 2008 12:15 am Naslov:

i mi volimo brusnice i da jedemo i da pijemo

sara_d · Postano: ned sij 13, 2008 5:49 am Naslov:

Hvala za tekst

bridget jones · Postano: ned sij 13, 2008 10:31 pm Naslov:

da, da, hvala za tekst, mm i ja obozavamo brusnice :smt002

mirjana · Postano: sub ruj 27, 2008 9:58 am Naslov:

Brusnica u slubi zdravlja

Brusnica se u posljednje vrijeme mnogo spominje. Svatko od nas, vođen vlastitim potrebama, doao je do nekih informacija o ovom prekrasnom crvenom plodu. Otkrijmo i one druge, manje znane podatke o tom plodu.

Brusnica pripada vrsti bobičastog voća, podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Prvi uzgoj te biljke započeo je već 1816. godine na područjima gdje je brusnica rasla samoniklo. Tijekom lipnja i srpnja ta područja prekrivena su ruičastim cvjetovima i tamnocrvenim plodovima brusnice. Ljekovita svojstva i način uzgoja čine brusnicu doista jedinstvenom biljkom. Raste na pječanim, suhim i tresetnim terenima gorskih (većinom crnogoričnih) uma. To je niski, trajno zeleni grm sa čvorastim, okruglim stabljikama, te konatim, jajolikim, tamnozelenim i sjajnim listovima, na naličju točkastim i malo zavinutim prema dolje. Cvijet je bijel ili ruičast, postavljen na vrcima stabljike u punanim, visećim grozdićima. Plod čine koraljno crvene bobice, nalik borovnici. Imaju kiselkast okus zahvaljujući većoj količini vitamina C u svom sastavu.

Brusnicu su u davnim vremenima upotrebljavali američki starosjedioci kao lijek za mnoge bolesti, primjerice, za upalu mokraćnih putova. Taj se dragocjeni plod moe upotrebljavati u svjeem obliku, čuvati smrzavanjem ili suenjem, a u posljednjem desetljeću popularan je i sok od brusnica.

Istraivanje američkih znanstvenika pokazuje da 3 čae soka od brusnica na dan znatno podiu razinu tzv. "dobrog" kolesterola (HDL) u krvi. Redovita konzumacija takvih količina soka od brusnica za 121% povećava razinu antioksidansa u plazmi i tako za 40% smanjuje rizik od pojave bolesti srca, kau znanstvenici s University of Scranton.

Ovo je prvo istraivanje provedeno na ljudima koje je potvrdilo prethodna laboratorijska testiranja, pa stoga znanstvenici preporučuju pijenje takvih sokova uz svaki obrok. Posebno je zdrav sok od brusnica koji sadrava male količine ećera.

Jedno nedavno istraivanje pokazalo je da i sok od naranče ima sličan utjecaj na razinu kolesterola, no bez utjecaja na razinu antioksidansa kakav ima sok od brusnica. Kao i od borovnice, i od brusnice se moe praviti ljekovito vino. Osim toga, od brusnica moemo pripremati i različite umake i ukusna jela.

Iznimno je bogata mnogim zatitnim i hranjivim tvarima, posebno vitaminom A i C, kalijem i biljnim vlaknima.

Sadrava i hipuričnu kiselinu, prirodni antibiotik koji djeluje protiv razvoja bakterija, ali i gljivica. Zatim su tu i bioflavonoidi koji imaju posebno antibakterijsko djelovanje, to je iznimno bitno kod infekcija urinarnog trakta (osobito E. colli). Bioflavonoidi također djeluju kao jaki antioksidansi čime smanjuju mogućnost nastanka nekih zloćudnih oblika raka, osobito raka dojke i debelog crijeva. U laboratorijskim pokusima na ivotinjama, brusnice su svojim bioflavonoidima ne samo sprečavale rast stanica raka, već i njihovo metastaziranje.

Brusnica također sadrava antocijane i proantocijane koji imaju antitumorsko djelovanje, ali pomau i obnovu stanica koje su zaslune za dobar vid. Djeluje i na snienje glukoze u krvi, pa se posebno preporučuje dijabetičarima.

Brojna istraivanja pokazala su da aktivne tvari brusnice djeluju na unitenje bakterije Helicobacter pylori koja je najveći uzročnik čira na elucu. Djeluje i na bakterije u ustima koje uzrokuju bolesti zuba i desni.

Aktivni sastojci bobice brusnice pomau u liječenju infekcije urinarnog trakta, pri otapanju kamenaca u mokraćnom mjehuru i kod problema s jetrom. Ti su sastojci također učinkoviti protiv inkontinencije i prehlade.

Kako djeluje brusnica na infekciju urinarnog trakta?

Bakterije Escherihije colli sastoje se od tijela i dlakavih produetaka zvanih pili kojima se prilijepe za tkivo mjehura i tako stvaraju upalni proces. Osnovni sastojak brusnice je benzojeva kiselina koja zakiseljuje urin čime proizvodi neugodan okoli za ivot bakterije E. colli. Takav nepovoljan teritorij dovodi do inhibicije njezina rasta. Ostali sastojci brusnice stvaraju tanki film između bakterije i tkiva. Tako odvojena, nepovratno se izlučuje putem mokraće.

Zato su u nekim slučajevima preparati bolji od čistog soka?

Danas na tritu postoje brojni preparati od brusnice. Postavlja se pitanje treba li piti sokove, jesti plodove ili preparate od brusnice? Kako bi se spriječili ili ublaili simptomi upale mokraćnog puta potrebne su velike količine čistog prirodnog soka od brusnice. Takve količine zbog visokog udjela voćnih kiselina koje nadrauju sluznicu često dovode do proljeva i nekih elučanih smetnji. Kada je dijagnosticirana bakterija E. colli, uz liječničku terapiju preporučuje se uzimati preparate od brusnice. Stalna primjena preparata od brusnice slabi sposobnost prianjanja E. colli na tkivo mjehura te tako kontrolira stvaranje bakterijskog filma na mokraćnim putovima. Djeluje kao prirodni antibiotik koji pritom dovodi do potpunog izlučivanja bakterija iz mokraćnih putova.

Za odravanje općeg zdravstvenog stanja dnevno se preporučuje uzimati ili plodove ili sok od brusnice.

U fitoterapiji se primjenjuje i brusnica - list (Vitis idaeae folium). Sadrava glikozid arbutin i trjeslovine. Snizuje mokraćnu kiselinu u krvi te tako pomae kod gihta i reume. Odlično djeluje protiv upala mokraćnih putova. U "narodnoj medicini" koristi se i kod elučanih smetnji. Preporučuje se piti tri alice na dan najdulje tri tjedna, a potom načiniti stanku.

autor: Snjeana Kolobarić, dipl. ing., prof. biologije
_________________

Dobrodosli u Kutak za mame i bebe!!!! "Gost"